Véronique Tadjo' (amụrụ 1955) bụ onye ode akwụkwọ, onye na-agụ uri, onye edemede na onye na-ese ihe si Côte d'Ivoire. N'ịbụ onye biri ma rụọ ọrụ n'ọtụtụ mba n'ime mpaghara Africa na ndị mba ọzọ, ọ na-eche na ọ bụ pan-African, n'ụzọ a na-egosipụta na isiokwu, ihe oyiyi na ntule nke ọrụ ya.

Veronique Tadjo na Salon du Livre 2011 na Geneva

Okwu ndị o kwuru

dezie
  • N’ezie, ọ bụ akụkọ ifo. Ọ bụ ụdị na-amasị m. Ọ bụghị okwu mara mma nke ukwuu mana a na-akpọ ya otu. Ya mere, ị si n'eziokwu pụta ma chepụta ya.
    • [1] Tadjo kwuru n'ọrụ akụkọ ifo ya na 2022.
  • M ga-asị na ọ bụ ezie na a na-ama ọchịchị eze aka mgbe ụfọdụ, ka o sina dị, ọ gbanyere mkpọrọgwụ n’ọha mmadụ.
    • [2] Tadjon na ọchịchị eze na 2022. * Naijirịa na-amasị m mgbe niile maka na ọ bụ onye agbata obi anyị. Ma ị nwere ọtụtụ ihe ị ga-enye. M dekwara akwụkwọ mgbe m nọ na Naịjirịa. Agbalịrị m ịchọpụta ihe m nwere ike ime n'ihi na ị mara mma na nka niile na Naijiria, ọdịnala, ọgbara ọhụrụ na nke oge a.
    • [3] Tadjo na ahụmahụ Nigeria na 2022.
  • Ndị mmadụ ekwesịghị ịbụ onye ọchịchị, ma ha chọrọ onye nwere echiche ka elu banyere mba ahụ.
    • [4] Tadjo na Eze na 2022.
  • Ihe ịma aka bụ na mgbe ụfọdụ ọ bụrụ na ị bụ onye edemede, ị nwere ike itinye onwe gị kpamkpam. Ndị mmadụ chọrọ ka ị kwụ n'akụkụ. Mgbe enwere nsogbu, ha na-achọkarị ka ị na-akwado. Enweghị m mmasị na ya.
    • [5] Tadjo na ihe ịma aka dị ka onye edemede na 2022 .
  • Ọtụtụ ndị ekwetawo n’ụzọ hiere ụzọ na ịchịisi ndị agha nwere ike ime ka ha na-aga n’ihu. Nke a bụ n'ihi na, na ihu nke ike ijide, nhọrọ nke iwu agaghịzi ekwe omume.
    • [6] Echiche Tadjo na Mgbaghara ndị agha na 2022.
  • Maka m, akwụkwọ bụ ebe maka nchegbu niile. Ọ bụ omume ịgụ ihe, ide ihe na itinye aka na ntụgharị uche miri emi.
    • [7] Tadjo kwuru gbasara akwụkwọ na 2022. * Ọ bụ naanị mgbe anyị na-arụkọ ọrụ ọnụ ka anyị ga-emeri ihe iyi egwu a na-eyi ụmụ mmadụ. N'ihi ya, echere m na ọ ga-amasị m ka m hụkwuo ịdị n'otu n'ime obodo ọ bụla na mba niile.
    • [8] Tadjo na nkuzi Site na oria ojoo Ebola na 2021.
  • Omenala ịkọ akụkọ n'Africa nke na-enye m nnukwu nnwere onwe ịkọwa akụkọ ifo na akụkọ ifo anyị, na-akpali m nke ukwuu.
    • [9] Tadjo na-ekwu maka mkpali ya na 2017.
  • Echere m na akwụkwọ Africa na-eme nke ọma. Ọ na-enweta ọtụtụ ihe ngosi na ngosi mba ụwa mana ihe na-adọrọ mmasị na ya bụ na ọ na-eleba anya na isiokwu dị iche iche, isiokwu dị iche iche na nke na-eme ka ọ dịkwuo mgbagwoju anya na ọgaranya.
    • [10] Tadjo echiche na African Literature na 2017.
  • Ịkwesịrị ile anya ebe ahụ n'enweghị mmetụta ka ọ bụrụ ezi uche. Kedu ihe ebe a nwere inye? Kedu ihe ebe ọzọ nwere?.
    • [11] Tadjo kwuru na ebe na 2014.
  • Enwere ọtụtụ ụdị akwụkwọ na-emetụta anyị, nwere ndụ nke ha. Ọ bụ akwụkwọ ndị a na-agwa eziokwu, na-enyere anyị aka ịghọta n'ụzọ na-apụtachaghị ìhè ihe merenụ.
    • [12] Tadjo na-ekwu maka ndụ na 2014.

Njikọ mpụga

dezie
 
Wikipedia
Wikipedia nwèrè edemede màkà:



Véronique Tadjo na Wikikwuotu bekee

Véronique Tadjo na Wikipidia Igbo