Ịgba ohu na Sudan malitere n'oge ochie, na nso nso a nwere mweghachi n'oge 1983 ruo 2005 Agha Obodo Sudan nke Abụọ. N'oge ahia ohu nke Trans-Saharan, ọtụtụ ndị Nilotic sitere na ndagwurugwu Naịl dị ala ka a zụtara dị ka ndị ohu wee bute ya n'ebe ọzọ na North Africa na Orient site na Nubians, Egypt, Berbers na Arab.

Okwu Okwuru

dezie
  • Ụgbọ oloko na-abata, a na-achụpụkwa ndị gbara ọsọ ndụ. Mgbe ahụ, a na-eresị ha… n'ịbụ ohu. Ịgba ohu, ọ bụghị ọrụ mmanye ma ọ bụ ụfọdụ nkwulu dị otú ahụ… Ọnụ ọgụgụ dị na Sudan [nke ndị ohu] nwere ike ime atụmatụ nanị-iri puku kwuru iri puku. Naanị ndị nwe ya na-ewere ọnụ ọgụgụ ndị ohu.
  • [N]a kọntinent Africa, mmalite nke ịgba ohu emela na Sudan. Na mba Alakụba a na-anụ ọkụ n'obi, puku Ndị Kraịst ojii agbaala ohu, ọkachasị ndị Alakụba Baggara Arab. … [Kedu] gịnị ka ọ ga-ewe iji kwụsị ịgba ohu na Sudan? Enweghị ụkpụrụ nke ikike onye ọ bụla n'akụkọ ihe mere eme nke mba ahụ-na Islam, okpukpe kachasị elu, na-enye ohere ịgba ohu nke ndị na-abụghị ndị Alakụba.

Njikọ Mpụga

dezie

Slavery in Sudan na Wikipedia Bekee

Slavery in Sudan na wikiquote.