Kaarlo Pentti Linkola (7 December 1932 - 5 April 2020) bụ onye Finnish ama ama na ihe gbasara ihe ọmụmụ miri emi, ornithologist, ọkà n'akparamàgwà mmadụ, ọkà mmụta ihe ọmụmụ, onye edemede na onye ọkụ azụ. O dere ọtụtụ ihe banyere echiche ya na Finland bụ onye echiche a ma ama. Linkola bụ onye ọkụ azụ kemgbe afọ site na 1959 ruo 1995. Ọ na-akụ azụ na Keitele, Päijänne na Gulf nke Finland, na kemgbe 1978 ọ na-akụ azụ na Vanajavesi. Linkola tara ụmụ mmadụ ụta maka ị na-aga n'ihu na mmebi nke gburugburu ebe obibi. Ọ kwalitere ngwa ngwa mbelata ọnụ ọgụgụ mmadụ iji luso nsogbu ndị a na-ekwukarị na oke mmadụ.

Penti Linkola in 2011

Okwu Okwuru

dezie
  • Kedu ihe a ga-eme, mgbe ụgbọ mmiri bu otu narị ndị njem kpuru na mberede na naanị otu ụgbọ mmiri na-enye ndụ? Mgbe ụgbọ mmiri ahụ jupụtara, ndị kpọrọ ndụ asị ga-agbalị ibunye ya ọtụtụ mmadụ ma mikpuo nza. Ndị hụrụ ndụ n'anya ma na-asọpụrụ ndụ ga-ewere anyụike ụgbọ mmiri ma kewaa aka ndị ọzọ na-arapara n'akụkụ ụgbọ mmiri ahụ.
    • Ozizi nke ịlanahụ na ụkpụrụ omume dọkịta (1992)
  • Olee otú onye ọ bụla ga-esi eche echiche nzuzu nke na ndụ mmadụ nwere otu uru na ihe a kpọrọ mmadụ, otu ụkpụrụ omume, na-adabereghị na ọnụọgụgụ? O doro m anya na mgbe ọ bụla a mụrụ nwa ọhụrụ, uru mmadụ ọ bụla n'ụwa na-ebelata ntakịrị. O doro m anya na omume ọma nke mgbawa nke ọnụ ọgụgụ mmadụ dị nnọọ iche karịa mgbe mmadụ dị obere, ụdị mara mma na mmalite ya.
    • Ozizi nke ịlanahụ na ụkpụrụ omume dọkịta (1992)
  • N’ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ, a na-agbapụsị nnọọ osisi Finnish, na-eresị ya na nke mbụ, n’ebe dị anya site n’ezi ọhịa dị iche iche, nke na ihe ndị dị n’asụsụ agaghị ekwe ka okwu gabigara ókè. Ejila akụ na ụba ọhịa Finnish tụnyere mbibi nke oke ọhịa mmiri ozuzo. Ka o sina dị, ihe dị ịrịba ama dị iche bụ na e nwere ọkara ma ọ bụ ụzọ abụọ n'ụzọ atọ fọdụrụ n'oké ọhịa mmiri ozuzo, ma site na ọhịa Finnish, a hapụrụ - ewezuga arctic Lapland - 0,6 pasent.
    • "A ghaghị iweghachite ihe mkpuchi ọhịa na Finland" (1995)
  • Ọ bụ echiche ewepụtara n'ọtụtụ oge n'ụdị dị iche iche na ụwa ga-aka mma, na-eji nwayọ nwayọ na mbibi, ma ọ bụrụ na ụmụ nwanyị nwere "ike"; ọ bụrụ na ọchịchị ndọrọ ndọrọ ọchịchị, ime mkpebi, ọchịchị na ndụ akụ na ụba dị n'aka ụmụ nwanyị. Echere m na eziokwu, ihe nleba anya, na-akwado echiche ahụ.
    • Ụmụ nwanyị Dị Ka Ndị Nchebe Ndụ (1996)
  • Mgbe e meghere ụlọ ahịa akwụkwọ akụkọ a na-akpọ Gigantti n’ógbè isi obodo otu afọ ma ọ bụ abụọ gara aga, bụ́ nke kwere nkwa ngwá ọrụ ndị nwere ọtụtụ agba maka ọnụ ala dị ọnụ ala na-esi ísì ụtọ nke 9:90, 99:90, 999:90; Ebe a na-adọba ụgbọala nke ọla ndị e kpuchiri ekpuchi eruo erutela mbara igwe, ahịrị ụmụ mmadụ na-agbakwa n'etiti ha n'ime iri puku kwuru iri puku karịrị ihe ndekọ nile nke ezigbo Soviet Union. Ka m na-ele foto akwụkwọ akụkọ ndị ahụ, iti mkpu na-emekpa ahụ́ dara n’egbugbere ọnụ m: ọ dịghị ọchịchị onye kwuo uche ya, n’ihi eluigwe, ọ dịghị ọchịchị onye kwuo uche ya! Enweghị ntụli aka nkịtị, ọ dịghị mgbe! Mba, mba, mba!
    • Echiche na Ncheta Banyere Klas ochie gụrụ akwụkwọ - Echiche n'ime akụkọ ihe mere eme echiche nke narị afọ (2000)
  • Ọ bụ ezie na echiche m bụ nke zuru ụwa ọnụ, ebe m na-ekirikwa bụ Europe, mba kasị dịrị m nso bụ, n’ụzọ kwere nghọta, ala nna m. Ma ọ bụ ihe ndabara dabara adaba, nke dabara na nkọwa nke ụwa, na ọ bụ obodo a bụ ihe atụ doro anya nke egwuregwu egwuregwu nke mmepe mbibi na ụwa dum.
    • Okwu Mmalite, ka Ndụ Ọ̀ Pụrụ Imeri? (2004)ISBN|978-1-907166-00-6
  • Ọhịa ndị Finland: Ka anyị cheta foto satịlaịtị nke oge oyi nke afọ 1970 bụ́ ebe ọhịa ochie ahụ pụtara n’oké ọhịa ojii na nke na-eto eto ma na-egbutucha ọcha. Ugbua ókèala Finnish dị ka eserese na maapụ: White Finland n'etiti ojii Karelian na Sweden ojii. Finland Research Institute chere obere oge wee kpebie na foto ndị a adịgboroja. . .
    • Ndụ Ọ̀ Ga-emeri? (2004) Pentti Linkola Voisiko elämä voittaa - ja millä ehdoilla Tammi 2004 peeji nke 65 (Muistettakoon vaikka 1970-luvun talviset satelliittikuvat , joissa vrttunut javalina metsanamina u Joissa vrttunut javalina metsanamina u Joissa vrttunut javali mustanamina u. silloin Suomen rajat erottuivat ikään kuin ne olisivat karttaan piirretty.: valkea Suomi mustan karjalan ja mustan Ruotsin välissä. Metsäntutkimuslaitos nikotteli aikansa, kunnes se teki päätöksen, että kuvat ovat ovat )</marennet ) vären.
  • Ọkpụkpọ ala ndị dị na Finland na narị afọ nke 20 bụ mbibi kasị njọ mmadụ mere na Europe.
    • Ndụ nwere ike imeri? Pentti Linkola Voisiko elämä voittaa - ja millä ehdoilla tammi 2004 page 23 (Suomen soitten ojitusta on sanottu Euroopan suurimmaksi luonnon tuhotoimeksi 1900-luvulla.)

Njikọ Mpụga

dezie

Pentti Linkola na Wikipedia Bekee

Pentti Linkola na wikiquote