Nje

Bacteria (otu: nje bacteria) mebere nnukwu ngalaba nke microorganisms prokaryotic. Dịka micrometer ole na ole n'ogologo, nje bacteria nwere ọtụtụ ụdị, sitere na spheres ruo mkpara na spirals. Bacteria so na ụdị ndụ mbụ pụtara n'ụwa, ma dị n'ọtụtụ ebe obibi ya. Ihe nje bacteria na-ebi n'ala, mmiri, isi iyi ọkụ acid, ihe mkpofu redio, na akụkụ miri emi nke eriri ụwa. Bakteria na-ebikwa na mmekọrịta symbiotic na parasitic na osisi na anụmanụ. A makwa na ha tolitere n'ụgbọelu mmadụ.

Ihe ndị ekwuru maka ya

• Nkà mmụta ihe ndị dị ndụ egosiwo na ọbụna ihe kasị mfe n'ime usoro nile dị ndụ n'ụwa taa, bụ́ mkpụrụ ndụ nje bacteria, bụ ihe ndị dị nnọọ mgbagwoju anya. Ọ bụ ezie na mkpụrụ ndụ nje ndị kasị nta dị ntakịrị nke ukwuu, na-eru ihe na-erughị [otu puku ijeri gram], nke ọ bụla bụ n'ezie ụlọ ọrụ mmepụta ihe nke nwere obere obere ihe nwere ọtụtụ puku iberibe ígwè ọrụ dị mgbagwoju anya a haziri nke ọma, nke mejupụtara mkpokọta otu narị puku nde atọm. , dị mgbagwoju anya karịa igwe ọ bụla nke mmadụ wuru na enweghị ihe jikọrọ ya na ụwa na-adịghị ndụ ...

Nkà mmụta ihe omimi egosiwokwa na nhazi nke usoro cell bụ n'ezie otu n'ime usoro ndụ niile dị n'ụwa site na nje bacteria ruo na anụ mamma. N'ime ihe niile dị ndụ, ọrụ DNA, mRNA na protein bụ otu. Ihe mkpụrụ ndụ ihe nketa pụtara bụkwa otu n'ime mkpụrụ ndụ niile. Nha, nhazi na nhazi akụkụ nke igwe sịntetik protein bụ otu ihe na sel niile. N'ihe gbasara nhazi biochemical ha bụ isi, yabụ na ọ nweghị usoro dị ndụ nke a ga-eche na ọ bụ oge ochie ma ọ bụ nna ochie n'ihe gbasara usoro ọ bụla ọzọ, ma ọ bụ na ọ nweghị ntakịrị nkọwa pụtara ìhè nke usoro evolushọn n'etiti mkpụrụ ndụ niile dị iche iche dị n'ụwa.

• • Michael Denton, molecular biologist, writes in Evolution: A Theory in Crisis, page 250.

• Ogbe nje dị ntakịrị ka 0.0000000001 gram. Anụ whale na-acha anụnụ anụnụ dị ihe dị ka gram 100,000,000. Ma nje bacteria nwere ike igbu whale.

• • Bernard Dixon, cited in Awake! magazine, 1996, 2/22.

• Ọ bụrụ n’ịkọnye ihe gbasara ọmụmụ nke mkpụrụ ndụ nje na nke ohere mgbakọ nke atom nke akụrụngwa ya, ọbụlagodi mgbe ebighị ebi agaghị ezuru gị otu.

• • Christian de Duve, http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/102000723?q=de+duve&p=par WOL

• Mgbe m tetara ka chi bọrọ na Septemba 28, 1928, n’ezie, echeghị m ime mgbanwe ọgwụ nile site n’ịchọpụta ọgwụ nje mbụ nke ụwa, ma ọ bụ ihe na-egbu nje bacteria, ... Ma echere m na ọ bụ kpọmkwem ihe m mere.

• • Alexander Fleming

• Bakteria kasị nta dị nnọọ ka ndị mmadụ karịa ngwakọta kemịkalụ Stanley Miller, n'ihi na o nweelarị ihe ndị a. Ya mere, isi na nje bacteria na-aga na ndị mmadụ bụ obere nzọụkwụ karịa isi na ngwakọta nke amino acid gaa na nje ahụ.

• • Lynn Margulis

• Na Pueblo, a na-eji ogwe aka rọbọt dụpuo shei nke ọ bụla, a na-amịpụkwa mọstad dị n'ime ya. A na-asa shea ahụ ma sie ya ka o bibie ihe ọ bụla fọdụrụnụ. A na-agbaze ihe na-emepụta mọstad na mmiri ọkụ, wee gbarie ya site na nje bacteria na usoro na-adịghị ka nke a na-eji na ụlọ ọrụ mmiri na-ekpocha mmiri.

Mazị Levi kwuru na ọ na-ewepụta ihe fọdụrụ nke na-abụkarị nnu tebụl nkịtị, mana ejiri ọla dị arọ kechie ya nke chọrọ njikwa dị ka ihe mkpofu dị ize ndụ. "Nje bacteria dị ịtụnanya," Mr. Levi kwuru ka ọ na-ekiri ka a na-ebibi shells n'ime ụbọchị ikpeazụ nke ọrụ na Pueblo. "Chọta ndị ziri ezi, ha ga-erikwa ihe ọ bụla."

• • Dave Philipps, John Ismay; https://www.nytimes.com/2023/07/06/us/chemical-weapons-stockpile.html “U.S. Is Destroying the Last of Its Once-Vast Chemical Weapons Arsenal”, New York Times, (July 6, 2023)

Njikọ Mpuga

• Nje na wikikwootu bekee