Joan Woodward

ọkachamara mmekọrịta ọha na eze Britain (1916–1971)
Joan Woodward
mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịObodoézè Nà Ofú, United Kingdom of Great Britain and Ireland Dezie
aha enyereCharles Dezie
aha ezinụlọ yaWoodward Dezie
ụbọchị ọmụmụ ya1916, 1917 Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya1971 Dezie
Ụdị ọnwụeke na-akpata Dezie
ihe kpatara ọnwụKansa ara Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee Dezie
ọrụ ọ na-arụsociologist, university teacher Dezie
ụdị ọrụ yasociology Dezie
onye were ọrụImperial College London Dezie

Joan Woodward(Septemba 27, 1916 – 1971) bụ ọkà mmụta mmekọrịta ọha na eze Britain, na prọfesọ na mmekọrịta mmekọrịta ọha na eze na Imperial College London, mara maka mbipụta nke akwụkwọ 1965 Industrial Organisation: Theory and practice.

Okwu ndị okwuru

dezie
  • Mmepụta sistemu nke teknụzụ kachasị elu bụkwa nke kacha nta na-agbanwe agbanwe ma na-arụ ọrụ ruo ogologo oge mkpebi. Ndị a bụ ụlọ ọrụ usoro (ụlọ ọrụ kemịkalụ, ụlọ ọrụ mmanụ na ihe ndị ọzọ) nke a na-etinye nnukwu akụ na ụba n'ịmepụta usoro a haziri nke ọma na nke a na-achịkwa nke ọma nke ga-aga n'ihu na-arụ otu ọrụ ahụ ogologo oge.
    • Joan Woodward (1965, 1970), dika ekwuru na: Romiszowski, A. J. (2016). Imepụta Sistemụ Ntuziaka: Ime mkpebi na Nhazi Nhazi ...,' p. 13

Njikwa na teknụzụ, nsogbu nke ụlọ ọrụ ọganihu, 1958

dezie
Joan Woodward, Management and technology, Problems of Progress Industry, Series no.  3. London: Ụlọ ọrụ ihe eji ebi akwụkwọ ya, 1958.
  • Ọnụọgụ ọkwa nke ikike na ndị isi njikwa mụbara site na mgbagwoju anya teknụzụ, ebe span of control nke onye nlekọta nke mbụ belatara.
** p.  16 
* Nkwụsị nke management n'ime ọrụ ya bụ isi - mmepe, mmepụta na ịzụ ahịa - kpughere na àgwà nke ọrụ ahụ, usoro usoro oge ha, ịdị nso nke ha ga-ejikọta na mkpa ha dị mkpa maka ịga nke ọma na nlanarị.  nke azụmahịa, ihe niile dabere na usoro nke usoro na ụlọ ọrụ metụtara.
    • p. 21-22
  • Ndị na-ahụ maka ahịa kwesịrị ire, ọ bụghị ngwaahịa, kama echiche na ụlọ ọrụ ha nwere ike imepụta ihe onye ahịa chọrọ. Emepụtara ngwaahịa ahụ mgbe e debere iwu ahụ, a na-emebe ya, n'ọtụtụ ọnọdụ, ka ọ dabara na ihe ndị ahịa chọrọ. N'ụlọ ọrụ mmepụta ihe, usoro ahụ dị nnọọ iche: mmepụta ngwaahịa bịara na mbụ, emesia mmepụta, na n'ikpeazụ ahịa.
    • p. 23
  • Ka teknụzụ na-aga n'ihu, echiche niile nke ikike na ụlọ ọrụ nwere ike ịgbanwe. N'ime ụlọ ọrụ na-arụ ọrụ, mmekọrịta dị n'etiti ndị ka elu na ndị nọ n'okpuru dị ka nke dị n'etiti onye ọrụ njem na ndị ahịa ya karịa nke dị n'etiti onye na-ahụ maka ọrụ na ndị na-arụ ọrụ na mmepụta ihe. Ọrụ onye nhazi usoro ahụ bụ ịhazi ihe n'ime oke, nke ụlọ ọrụ ahụ setịpụrụ, nke ya na ndị ọrụ nakweere.
    • p. 30

Nhazi ụlọ ọrụ: Ozizi na omume, 1965

dezie
Joan Woodward.  Nzukọ ụlọ ọrụ;  tiori na omume. 1965;  1980
  • N'ụfọdụ ụlọ ọrụ mmekọrịta ọrụ nke chart depụtara dị ka ọ dị mkpa nke abụọ na mmekọrịta onwe onye n'etiti ndị mmadụ n'otu n'otu.
    • p. 24
  • Enwere otu ụdị otu kacha dabara adaba maka ọnọdụ ọrụ nka ọ bụla.
    • p. 72

Njiko Mpuga

dezie
 
Wikipedia
Wikipedia nwèrè edemede màkà: