Bridget Allchin (10 Febrụwarị 1927 – 27 June 2017) bụ ọkà mmụta ihe ochie bụ ọkachamara na nkà mmụta ihe ochie South Asia. O bipụtara akwụkwọ, ụfọdụ ndị ha na di ya, Raymond Allchin kwadoro (1923–2010).

Okwu okwuru

dezie
  • Ndị na-azụ anụ ọhịa na-etolite akụkụ dị mkpa nke ndụ ime obodo na India na Pakistan taa, gụnyere mpaghara ochie nke omenala Harappan. E nwere ihe ọ bụla mere a ga-eji chee na ha mere otú ahụ n'oge Harappan, nakwa na ha na-ekere òkè dị mkpa na akụ na ụba na nhazi nke ụwa Harappan.
    • Bridget Allchin (1977) (139). na Bryant, E.F. (2001). Ọchịchọ maka mmalite nke omenala Vedic: arụmụka Mbugharị Indo-Aryan. Mahadum Oxford Press. isi nke 9
  • Ya mere ọnụnọ ha [ndị Aryan] kwesịrị ịbụ ihe akaebe na-egosi na archaeological… Ma ka ọ dị ugbu a, a na-amataghị ya na ndekọ ihe ochie nke a na-eche na ọ bụ n'ihi na omenala ihe onwunwe na ụdị ndụ ha enwebeghị ike ịmata ọdịiche dị na nke ndị bi ugbu a.
    • Allchin B. na R. 1997 Mmalite nke mmepeanya. Viking Penguin, India.
    • ekwuru na Kazanas, N. (2002). Ndị Indo-Aryans na ndị Rigveda: arụmụka Mbugharị Indo-Aryan. Akwụkwọ akụkọ Indo-European Studies, 30 (3-4), 275-334.
  • Ntuzi aka nke oghere ọdụ ụgbọ mmiri na ọnụ ụzọ dị n'ili ili na-adịkarị n'akụkụ ndịda. [...] Nke a na-achọ ka e jiri ya tụnyere omenala India mgbe e mesịrị ebe ndịda bụ nkeji iri na ise nke Yama. N'ime ngwongwo ndị dị n'ili, ígwè fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ụwa niile, na ube ígwè na tridents (trisulas) na-atụ aro ka ha na chi Siva na-akpakọrịta. Achọpụtara n'otu ili nke trident na buffalo ígwè a kpụrụ akpụ n'osisi ahụ bụkwa ihe na-atụ aro, n'ihi na a na-ejikọta buffalo na Yama, chi nwanyị Durgà, consort nke Siva, jiri trident gbuo mmụọ ọjọọ ahụ. [...] Foto nke anyị nwetara site na ihe àmà a, dị ka ọ dị, na-egosi ụdị ụfọdụ nke ofufe Siva.
    • Bridget na Raymond Allchin, ịrị elu nke mmepeanya na India na Pakistan, p.339-340.[1]
    • ekwuru na VEDIC ROOTS OF EARLY TAMIL CULTURE Michel Danino Edere na 2001 wee bipụta ya na Saundaryashri: Studies of Indian History, Archaeology, Literature and Philosophy (Festschrift to Prọfesọ Anantha Adiga Sundara), P. Chenna Reddy, (ed.), Sharada Ụlọ obibi akwụkwọ, New Delhi, 2009, p. 19–30.

Njiko Mpuga

dezie
 
Wikipedia
Wikipedia nwèrè edemede màkà: